Udruženje za poduzetništvo i posao zajedno s partnerima intenzivno se uključilo u izradu Strategije razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu za period 2012. - 2020. godina, čija izrada je omogućena kroz Program SeeNet. S tim u svezi su održani sastanci i produbljeni kontakti kako bi se izradio jedan ovakav dokument. Koordinator izrade Strategije je Ministarstvo gospodarstva/privrede HNK/Ž, a nositelj izrade je Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK pod mentorstvom uvaženog ekonomskog stručnjaka i analitičara prof. dr. Vjekoslava Domljana.

Prema postojećim ekonomskim pokazateljima, stanje u gospodarstvu u Bosni i Hercegovini je katastrofalno u odnosu na zemlje Europske unije ali i zemlje u okruženju. Svi parametri su nam negativni i zabrinjavajući, počevši od populacije i prirodnog priraštaja do broja uposlenih i nezaposlenih, te strukture gospodarstva. Iz tog razloga se radi jedna sveobuhvatna analiza gospodarskog stanja i perspektive u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu.

Naime, od 225.000 stanovnika, radno sposobnih je 150 tisuća, a 75 tisuća ovisnih o radnicima. Od cjelokupne brojke radno sposobnih radi ih svega 44 tisuće dok je ostali dio neaktivan i nezaposlen. Od 2005. godine županiju/kanton prati negativan prirodni priraštaj, odnosno više ih umre nego li se rodi. Stopa zaposlenih u BiH je jako niska, svega 32 posto, dok Hrvatska ima 54 posto, EU 64 posto, Austrija 72 posto ili Švicarska 78 posto. Kada je u pitanju struktura i onih koji rade, treba reći da je svega 12.100 djelatnika u nekomercijalnim djelatnostima dok je ostalih 32.000 u komercijalnim djelatnostima. Od toga najviše uposlenih je u trgovini, pa nadalje prerađivačka industrija, građevinarstvo i ugostiteljstvo, itd.

Kada su u pitanju odnosi nezaposlenih i zaposlenih, najbolji je odnos u Mostaru, Čitluku i Neumu, dok je najteži odnos u Jablanici i Ravnom. Također, jako puno je i neaktivnih, posebice u Mostaru kao najvećem gradu i središtu regije Hercegovina i županije/kantona. Poslovno okružje Mostara i regije je takvo da primjerice kod nas treba 30 do 35 dana za registraciju poduzeća d.o.o. te oko 1200 KM, dok u Skoplju u Makedoniji 3 dana i 100 dolara. Za građevinsku dozvolu u Mostaru trebamo prosječno 1,5 godina, dok se sudsko izvršenje ugovora čeka prosječno 4 godine, što znači da su nam sudovi jedni od najsporijih u svijetu.

Poslovanje malog i srednjeg poduzetništva je iznimno skromno, prihodi su ispod 10 posto, dok su dugoročne obveze u debelom minusu (-3,3 %). Točnije, najveći problem poslovanja u BiH je porezna administracija i korupcija, a HNŽ/K specifično glavnina poslovnih problema dolazi u segmentu  kapitala, osoblja i konkurencije. Ubrzavanje BiH na europskom putu moglo bi se višestruko povećati broj uposlenih posebice u segmentu MSP, što i jamči Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojeg smo potpisali 2008. godine.

Put Europske unije za svoje članice traži stvaranje okružja u kojem će poduzetnici i male obiteljske tvrtke prosperirati, odnosno javna uprava je servis za potrebe MSP-a, kao i ohrabrenje ljudi da idu u poduzetništvo, poticanje i pomoć u svakom smislu riječi. S tim u svezi BiH bi mogla do 2020. godine smanjiti nezaposlenost i privući inozemne investicije te razviti nove tehnologije i inovacije. Zbog toga žurno je potrebno osigurati pristup kapitalu, vještine i institucije za poduzetništvo kao i njihovo umrežavanje. Povećanjem udjela MSP-u cjelokupnom gospodarstvu povećat će investicije, prihode, broj uposlenih i bruto društveni proizvod (BDP), kao i  kvaliteti života općenito.