Udruženjem za poduzetništvo i posao LiNK Mostar u partnerstvu sa Pčelarskom zadrugom „Žalfija“ iz Trebinja i Norveške fondacije BIP, koji već treću godinu financiraju ove aktivnosti, organizirali su ljetnu Školu pčelarstva u Trebinju. Ove godine je održan i poseban biznis trening za pčelare početnike i pčelare profesionalce. Polaznici su sa predavačima iz Udruženja LiNK, Mirelom Jurić, Belmom Hadžimahmutović i Melihom Bektaš definirali svoje proizvode (med, med u saću, matice, matičnu mliječ, propolis) i potencijalna tržišta na kojima bi plasirali svoje proizvode. Radili su i proračune kako bi utvrdili fiksne i varijabilne troškove poslovanja, te izračunavali kolike investicije su im potrebne.

Prezentirana je i mogućnost financiranja njihovih biznisa kroz novu kreditnu liniju za poljoprivredu koju će Udruženje LiNK plasirati putem Kreditno garantnog fonda, pod povoljnim uvjetima. Inicijalna sredstva za ovakav vid podrške osigurala je talijanska nevladina organizacija UCODEP iz Toscane, a banka s kojom se pregovara o uvjetima kreditiranja je UniCredit. Sredstva bi trebala uskoro biti operativna, a iznosi koji bi bili dostupni kretali bi se od 3.000 do 30.000 KM, uz kamatnu stopu 6,99 posto i rok otplate do 5 godina. Udruženje LiNK se obvezalo da će, preko resornih ministarstava Republike Srpske i Federacije BiH, pregovarati o mogućnostima subvencioniranja kamatne stope za krajnje korisnike kako bi se postigli bolji uvjeti, ubrzao i efikasno podržao ekonomski razvoj u ovoj oblasti.

Biznis trening je pohađalo 20 pčelara početnika i profesionalaca, a svečano uručenje diploma bit će upriličeno polovicom rujna/septembra od strane generalnog menadžera norveškog BIP-a Jona Steinara Ostgarda.

Tijekom obuke pčelari su izrazili zabrinutost za plasman svojih proizvoda kako na domaćem tako i na inostranom tržištu i bilo im je nemoguće objasniti da Norvežani imaju potrebu za uvozom 2000 tona meda godišnje i da su veoma zainteresirani za uvoz Hercegovačkog meda, ali da BiH nije u stanju, već godinama, da napravi ono što su susjedne nam države (Srbija i Hrvatska) napravile pa mogu da izvoze.

Već zadnjih pet godina se spominje “famozni“ „Monitoring plan rezidua“ odnosno analize sastojaka u medu, a nikako da se i odobri. Pčelari glasno postavljaju pitanje: Zašto? Nedavno je u magazinu „BH Pčelar“ objavljena izjava Drage Nedića, direktora Ureda za veterinarstvo BiH, koji kaže da je za 2010 godinu potpisan ugovor sa Zavodom za zdravstveno iz Nove Gorice, iz Slovenije, koji bi trebali da provede analize meda. Međutim, prema saznanjima pčelara sumnjaju u ta obećana i strahuju da je još jedna godina izgubljena, odnosno da hercegovački med neće na police Europske unije.

Inače, već četiri godine, uz podršku Norveškog BIP-a, LiNK, PZ Žalfija i NVO "Centar za razvoj Hercegovine" pokušavaju da utiču na domaće vlasti da se “Monitoring plan rezidua“ odobri, ali to, za sada, ne daje rezultate iako su Hercegovački pčelari svjesni da bez tog dokumenta nema ništa od izvoza, kao što su svjesni i činjenice da se, na ovaj način, ostavlja prostor za razne "medene" mešetare.